Oluja 15 godina ponosa!

Od kolovoza 1990. do siječnja 1992. godine, pobunjeni Srbi, uz pomoć JNA okupirali su 17.028 četvornih kilometara Republike Hrvatske. Taj dio prozvali su Republikom Srpskom Krajinom. Rješenje ratnih sukoba pokušalo se naći u međunarodnoj zajednici i njezinim mirovnim snagama, pa je primirje potpisano 2. siječnja 1992. godine u Sarajevu između JNA i RH omogućilo njihov dolazak na područja razdvajanja. Od dolaska i razmještanja snaga UN-a (UNPROFOR) u Hrvatsku vodili su se intenzivni politički pregovori s predstavnicima pobunjenih Srba o uključivanju Krajine u pravni sustav RH. No nisu urodili plodom. Zadnji neuspjeli pregovori vodili su se 3. srpnja 1995. godine u Ženevi. Sve je to dovodilo do vojne opcije kao jedinog mogućeg rješenja srpske pobune. Vijeće sigurnosti UN-a obaviješteno je o početku akcije istog dana. Odmah su, bez zadrške, osudili hrvatsku ofenzivu. Svoje glasove protiv vojno-redarstvene operacije Oluja prve su digle Rusija i Pokret nesvrstanih. U prosvjedovanju im se priključila i Europska unija, i to na dan u kojem su naše snage ušle u Knin i oslobodile ga. Bilo je sve očiglednije da su svi ti prosvjedi postali besmisleni. Jer srpska je vojska bila razbijena u rekordnom roku, a munjevitom je brzinom nestala i Krajina. Vijeće sigurnosti UN-a akciju je priznalo 10. kolovoza, rezolucijom 1009. Njom se legitimitet Oluje nije dovodio .

A kako su samo bježali na traktorima?

Izvor dnevnik.hr

DR.House je napisao/la:

Od kolovoza 1990. do siječnja 1992. godine, pobunjeni Srbi, uz pomoć JNA okupirali su 17.028 četvornih kilometara Republike Hrvatske. Taj dio prozvali su Republikom Srpskom Krajinom. Rješenje ratnih sukoba pokušalo se naći u međunarodnoj zajednici i njezinim mirovnim snagama, pa je primirje potpisano 2. siječnja 1992. godine u Sarajevu između JNA i RH omogućilo njihov dolazak na područja razdvajanja. Od dolaska i razmještanja snaga UN-a (UNPROFOR) u Hrvatsku vodili su se intenzivni politički pregovori s predstavnicima pobunjenih Srba o uključivanju Krajine u pravni sustav RH. No nisu urodili plodom. Zadnji neuspjeli pregovori vodili su se 3. srpnja 1995. godine u Ženevi. Sve je to dovodilo do vojne opcije kao jedinog mogućeg rješenja srpske pobune. Vijeće sigurnosti UN-a obaviješteno je o početku akcije istog dana. Odmah su, bez zadrške, osudili hrvatsku ofenzivu. Svoje glasove protiv vojno-redarstvene operacije Oluja prve su digle Rusija i Pokret nesvrstanih. U prosvjedovanju im se priključila i Europska unija, i to na dan u kojem su naše snage ušle u Knin i oslobodile ga. Bilo je sve očiglednije da su svi ti prosvjedi postali besmisleni. Jer srpska je vojska bila razbijena u rekordnom roku, a munjevitom je brzinom nestala i Krajina. Vijeće sigurnosti UN-a akciju je priznalo 10. kolovoza, rezolucijom 1009. Njom se legitimitet Oluje nije dovodio .

Oluja: U 84 sata oslobođeno 10.500 četvornih kilometar

Na
dan kad je vojno-redarstvenom akcijom 'Oluja' oslobođen preostali
okupirani teritorij RH, područje Knina, Hrvatska slavi Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti.

Proslava pobjede



Knin je danas simbol pobjede i oslobađanja
Prije 15 godina, 4. kolovoza 1995. godine, u pet sati ujutro počela je vojno-redarstvena akcija Oluja. U samo 84 sata hrvatske su snage oslobodile najveći dio okupiranog hrvatskog teritorija. Oslobađanje Knina nakon pet godina srpske okupacije, izazvalo je oduševljenje i olakšanje diljem Hrvatske.Slike, koje se izmjenjuju na računalu, uspomene na vojnu pobjedu, umirovljeni bojnik HV-a, Davor Jelić ne može izbrisati iz sjećanja. Pauci, njegova 4. gardijska brigada,
među prvima su bili u, tada, središtu Srpske krajine. 'Bili smo spremni
reći: Ma neka nas, kad uđemo u Knin, neka poginemo. To je želja za
osvajanjem svoje domovine, to je sveto', kaže Jelić. Nazdravljalo se i
plakalo od sreće. Bio je to, povijesni ulazak, prisjeća se Jelić koji
se svog ratnog puta teško može posramiti.Nekad simbol srpske
pobune, Knin je danas simbol pobjede i oslobađanja. Srpska pobuna
počela je na ljeto 1990. blokiranjem prometnica tzv. balvan
revolucijom. Blokada prometnica prerasla je u napade na gradove i sela,
te ubijanje i protjerivanja nesrba. Lokalnim Srbima u tome je pomagala
i JNA.Hrvatske su snage u svega 84 sata napale iz više pravaca. Oslobođeno je više od 10.500 četvornih kilometara okupiranog područja. Čak 630 kilometara bila je duga linija bojišta. A uz nju oko 200 tisuća hrvatskih vojnika.Kao prvi čovjek iz Tuđmanovog osiguranja, Mate Laušić
bio je uz hrvatski stijeg na kninskoj tvrđavi. Ali jedan trenutak bio
je nezaboravan. 'Ministar Šušak je rekao predsjedniku: Jesam vam obećao
kavu u Drnišu? Nijedan objekt nije radio, ne znam otkud, ali brzo se
stvorila ta kava, i stojećki smo je popili!', ispričao je Laušić. I
sutra će se u Kninu ispijati, uz prijatelje i suborce. Ali ta neće biti
slatka, kao ona nakon Oluje.Davor Jović dva je
puta teško ranjen, ne u Oluji, već na dubrovačkom ratištu. Izvlačili su
ga pod kišom granata. 'Dao sam najviše što sam mogao dati, koliko sam
znao, volio bih da sam dao i više', kaže Jović. Za 54-godišnjeg Vrgorčanina,
kažu da je neustrašiv ratnik. On to kaže za svoje suborce i sve
poginule branitelje. Jedan je od kandidata za novo predsjedničko
odličje: Junaka Domovinskog rata.

Podizanje hrvatske zastave na kninsku tvrđavu obilježilo je početak novog povijesnog razdoblja za Hrvatsku
A onih o kojima se i ne zna je mnogo, priča i general-pukovnik, Marijan Mareković,
ratni zapovjednik legendarnih Tigrova. 'Pravo vrijeme ponosa i slave,
ljudi u Republici Hrvatskoj i hrvatski vojnici su bili najponosniji na
svijetu', rekao je Mareković. Vijest o ulasku u Knin, čuo je od
tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana. Spajanje s V. korpusom Armije
BiH i stisak ruke sa zapovjednikom, Atifom Dudakovićem bio je još jedan
pečat dobro obavljenog zadatka. 'Meni je to jedna od najdražih
fotografija koje imam', rekao je Mareković.Vojna akcija jedino rješenjeVojnoj
akciji koja je tada bila jedino rješenje, prethodilo je pet godina
srpske okupacije i propalih političkih pregovora. Slom srpskih snaga u
Krajini Rahim Ademi s generalom Gotovinom, dugo je
planirao. 'To je moja originalna ideja, nije ideja ni glavnog stožera,
ni MORH-a, ni Amerikanaca', rekao je Ademi.Svojih se poteza, ne srami. Iako su mu 15 godina poslije, u haškoj potrazi za topničkim dnevnicima pretresali stan. 'Teže mi je sada nakon rata, nego prije njega', kaže Ademi.Zaposjednuti
hrvatski teritorij, čije je okupiranje trajalo od kolovoza 1990. do
siječnja 1991., pobunjeni Srbi su proglasili Republikom Srpskom
Krajinom. Rješenje ratnih sukoba pokušalo se pronaći u mirovnim snagama
međunarodne zajednice. Snage UN-a (UNPROFOR-a) u Hrvatsku su došle
nakon primirja potpisanog 2. siječnja 1992. godine u Sarajevu.
Intenzivni politički pregovori s predstavnicima pobunjenih Srba kojima
se tražilo da se Krajina uključi u pravni sustav RH su propali i vojna
opcija se nametala kao jedino moguće rješenje. Oslobađanje petine
državnog teritorija, tj. nešto manje od 10.500 četvornih metara,
utjecalo je i na završetak rata u Bosni i Hercegovini, kao i na
reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. IZVOR DNEVNIK.HR